Vani je pitanje rasvjete riješeno: puno sunce daje 1.800–2.200 µmol/m²/s, više nego bilo koja LED lampa koju ćeš kupiti. Problem počinje unutra. Sobna rasvjeta koja tebi izgleda sasvim svijetlo za biljku je gotovo mrak — na stolu ispod obične stropne lampe izmjeriš 10–30 µmol/m²/s. To je oko jedan posto punog sunca, i zato biljke na polici u dnevnom boravku blijede i izdužuju se.
Četiri pojma koja stvarno trebaš
| Pojam | Što mjeri | Zašto je bitan |
|---|---|---|
| PAR | Pojas valnih duljina 400–700 nm koji biljka koristi za fotosintezu | Nije brojka nego raspon; sve ostalo mjeri se unutar njega |
| PPFD | Broj fotona koji u sekundi padnu na kvadratni metar (µmol/m²/s) | Jačina svjetla na mjestu lista, a ne na lampi |
| DLI | Ukupna dnevna doza fotona (mol/m²/dan) | Jedina brojka koja stvarno predviđa rast |
| Kelvin (K) | Boja svjetla: 3000 K toplo, 6500 K hladno | Gruba orijentacija za spektar, ne govori ništa o jačini |
| Lumen | Svjetlost ponderirana osjetljivošću ljudskog oka | Za biljke zavaravajuće — vidi odmah ispod |
Zašto lumeni zavaravaju
Lumen je izmišljen za ljude. Ponderiran je krivuljom osjetljivosti oka koja vrhunac ima na zelenoj boji (555 nm) — a zelenu biljka najviše odbija, upravo zato je list zelen. Fotosinteza najjače koristi plavo oko 450 nm i crveno oko 660 nm, dakle točno ono što lumen slabo broji. Lampa s „10.000 lumena“ zato može dati manje rasta od lampe s 6.000 lumena, ako je spektar drukčiji.
Kod kupnje gledaj µmol/J (učinkovitost). Jeftine LED ploče s marketplacea rade 1,0–1,6 µmol/J, solidne biljne LED 2,3–2,8, vrhunske 3,0–3,5. Razlika između 1,3 i 2,6 znači dvostruko manji račun za struju uz isti rast. Ako proizvođač uopće ne navodi µmol/J ni PPFD na definiranoj udaljenosti, nemaš čime usporediti.
DLI: računica koju možeš napraviti u glavi
Formula je jednostavna: DLI = PPFD × sati × 0,0036. Primjer: 200 µmol/m²/s kroz 14 sati daje 200 × 14 × 0,0036 = 10,1 mol/m²/dan. Za salatu je to malo premalo — produži na 16 sati (11,5) ili pojačaj na 250 µmol (14,4).
| Kultura | PPFD (µmol/m²/s) | Sati dnevno | Ciljni DLI |
|---|---|---|---|
| Klice i mikro-zelje | 100–150 | 14–16 | 6–10 |
| Salata, matovilac | 150–250 | 14–16 | 12–17 |
| Rikula, špinat, blitva | 150–250 | 12–14 | 10–16 |
| Bosiljak, peršin, kopar | 200–300 | 14–16 | 14–20 |
| Jagode | 250–350 | 12–14 | 17–22 |
| Rajčica, paprika, chili | 300–500 | 12–16 | 20–30 |
Preko ciljnog DLI biljka ne raste brže. Umjesto toga troši energiju na obranu: listovi problijede, rubovi salate posmeđe (tipburn), a na nekim sortama se pojavi crvenkasto-ljubičasta boja od antocijana. Više svjetla bez više hranjiva i bez dovoljno vode uvijek završi lošije nego umjereno svjetlo.
Udaljenost i raspored svjetla
Jačina pada s kvadratom udaljenosti: udvostručiš li razmak, na listu ostaje četvrtina svjetla. Kod male lampe 10 cm razlike mijenja sve, kod velike ploče je gotovo nevažno.
- Lisnato povrće i začini: 20–40 cm od vrha biljke.
- Plodovito povrće: 30–50 cm — traži jače svjetlo i podnosi ga.
- Presvijetlo: listovi najbliži lampi blijede, uvijaju se prema gore ili posmeđe po rubu.
- Pretamno: stabljika se izduži, razmak između listova naraste, biljka se naginje prema izvoru.
Vertikalni toranj je poseban slučaj: 32 mjesta raspoređena su po 180 cm visine, pa jedna stropna lampa gornje biljke prežari, a donje ostavi u polumraku. Vani to rješava sunce koje pada sa strane i mijenja kut kroz dan. Unutra trebaš svjetlo koje stoji uspravno uz toranj — dvije LED trake s obje strane, ili jedna traka uz okretanje tornja za 90° svakih nekoliko dana. Detalje o konstrukciji imaš u tekstu Vertikalni toranj.
Puni spektar ili „blurple“?
Ljubičaste lampe (samo plave i crvene diode, tzv. blurple) bile su prije desetak godina učinkovitije, jer su bijele LED tada bile slabe. Danas kvalitetne bijele LED s dodanim crvenim diodama na 660 nm imaju istu ili bolju učinkovitost — a uz njih zapravo vidiš biljku. Pod ljubičastim svjetlom ne prepoznaš ni žuti list ni prve štetnike.
Praktično: 3500–4000 K bijelo uz dodatak crvenog pokriva sve od klijanja do ploda. 6500 K ima više plavog i daje kompaktniji, zdepastiji rast — dobro za rasad. 2700–3000 K ima više crvenog i pogoduje cvatnji i plodu.
Koliko to košta struje
Računica: kWh mjesečno = vati × sati dnevno × 30 ÷ 1000. Cijena struje u Hrvatskoj je oko 0,15 €/kWh.
| Postavka | Snaga | Sati/dan | kWh/mj | Trošak/mj |
|---|---|---|---|---|
| LED traka za 2–3 biljke | 20 W | 14 | 8,4 | ~1,30 € |
| LED ploča za toranj u zatvorenom | 60 W | 14 | 25,2 | ~3,80 € |
| Pumpa tornja (u intervalima) | 8 W | 12 ekv. | 2,9 | ~0,45 € |
Budimo pošteni: u Njemačkoj je struja 0,30–0,40 €/kWh, pa ista ploča tamo košta 8–10 € mjesečno. Uzgoj salate pod umjetnim svjetlom time nije jeftiniji od kupovine u dućanu. Isplati se zbog svježine, zbog začina koje inače baciš do pola i zbog kontrole nad time što je na listu. Vani, gdje svjetlo daje sunce, plaćaš samo pumpu — i računica se potpuno mijenja.
Trajanje: 12 do 16 sati, ne 24
Većina kultura traži 12–16 sati svjetla. Salata podnosi i 18–20 sati i tada raste brže, ali osjetljivije sorte dobiju smeđe rubove listova. Rajčica je izričita iznimka: pri stalnom svjetlu bez tamne faze razvija kloroze i žuti. Postavi timer i drži isto vrijeme svaki dan — biljke reagiraju na ritam, ne samo na količinu.
Još jedan razlog za timer i za pametno postavljanje lampe: svjetlo koje pada na spremnik hrani alge. Ako je spremnik proziran, omotaj ga ili ga drži u sjeni lampe.